- Mamci, Oprema

RIBOLOV PARANGALOM

Što je, u stvari, parangal? Parangal bi se mogao opisati kao niz udica povezanih predvezima s osnovnom najlonskom uzicom. Ovim ribolovnim alatom se lovi bez prisustva čovjeka. Nakon što je parangal spušten u more, neko vrijeme se ostavlja u moru da se riba ulovi na udice s mamcima.Broj i veličina udica na parangalu ovise od vrste ribolova i vještini ribolovca. No, i cijena igra znatnu ulogu jer treba računati s velikim udicama i jakom najlonskom uzicom. S druge strane, unatoč njegovoj skupoći, ribolovci parangal jako cijene, jer se radi o uspješnom ribolovnom alatu koji može u jednom ulovu dati čak i nekoliko desetaka kilograma kvalitetne bijele ribe i na taj način vrlo brzo vratiti uložena sredstva. Zbog relativno visoke cijene izrade većih parangala, kao i zbog stalno prisutne opasnosti da se parangal izgubi ako se udice zakače za stjenovito dno, sve su popularniji mali parangali sa po 20 do 50 udica. Ovi se parangali uspješno koriste za lov kanjaca, arbuna, fratara i drugih sparida. Na njih se stavljaju manje udice s gušćim predvezima na osnovnoj uzici.

IZRADA PARANGALA

Pored osnovnih elemenata parangala – udica, predveza i osnovne udice, na parangal se stavljaju još i vrtuljci, olova, pluta, sidreno kamenje i plutajuće površinske oznake. Dok nije položen u more, parangal se čuva u pletenoj, drvenoj ili plastičnoj košari (kutiji) na čijim su rubovima zakačene udice parangala. Predvezi trebaju biti dugački od 0,80 – 1,20 m, a montiraju se na međusobnoj udaljenosti od 3 do 5 metara, ovisno od vrste ribe za koju je parangal.

VRSTE PARANGALA

Parangala ima vrlo različitih, ali su osnovne tri vrste: pridneni, lebdeći i površinski parangali. Najčešći su pridneni parangali koji su tako nazvani zbog toga što njihove udice leže na morskom dnu ili lebde u neposrednoj blizini dna. Koriste se za lov ugora, zubaca, orada, škrpina, pasa, mački, raža, golubova, listova i druge, uglavnom krupne bijele ribe. Ove parangale na dnu drže olova razmještena po osnovnoj uzici, ali udice mogu biti malo uzdignute iznad dna pomoću mjestimično postavljenih laganih pluta. Na pridnenim parangalima se koriste udice veličine od br. 5 za ugore i murine, do br. 13 za kanjce i i arbune.

Površinskim parangalima se uglavnom love iglice. Od ostalih parangala se razlikuju po tome što se udice održavaju blizu površine mora pomoću pluta postavljenih na osnovnu najlonsku uzicu.
Lebdeći parangali su usidreni jednim svojim krajem za morsko dno, a drugi kraj je vezan za plutaču na morskoj površini. Udice su raspoređene u pravilnim razmacima od pridnenog kraja do površinskog plovka. Ovim parangalima se love ribe koje nisu isključivo vezane za morsko dno, kao što su skuše, oslići, psi i druge. Udice su veličine br. 5 do 15, ovisno o vrstama ribe koja se najčešće lovi i o njenoj prevladavajućoj veličini.

MAMCI ZA RIBOLOV PARANGALOM

Na udice parangala stavljaju se različiti mamci. Može to biti mala riba – srdelica, oliga, gavun, bukva, gira, šparić, inćun i dr., zatim komadići velikog morskog crva, meso trpa, dijelovi glavonožaca, specijalne pastele i drugi raspoloživi mamci.
Mamce je najbolje staviti na udice neposredno prije polaganja parangala u more, kako bi mamac bio što svježiji. To je naročito bitno ako se kao mamac koristi mala riba.

NAČIN RIBOLOVA PARANGALOM

Najbolje da se parangal u more položi pred zoru i da se ostavi najviše dva do tri sata. Međutim, može se spustiti i navečer, ostaviti preko noći i podići rano ujutro.
Spuštanje i dizanje parangala nije jednostavno ako se radi s većim parangalom koji ima stotinjak ili više udica. Naime, strujanje mora, valovi, opasnost zapinjanja udica parangala za morsko dno, ako se parangal nepravilno izvlači na čamac, kao i drugi uvjeti ribolova, otežavaju rukovanje parangalom tokom spuštanja, a pogotovo kod dizanja parangala. Kako bi se spriječilo da se udice parangala zakače za morsko dno, kretanje čamca mora biti usklađeno s tempom dizanja, odnosno spuštanja parangala.
Parangal se polaže uzduž obale ili po kosinama brakova. Njime se može ribariti na svim vrstama morskog dna. Kod polaganja parangala treba izbjegavati položaje u blizini luka, marina i sličnih mjesta gdje često prolaze plovila, jer postoji mogućnost da elisa motora odsiječe plutajuću oznaku parangala, a, osim toga, buka motora plaši ribu pa ne treba ni očekivati poseban ulov.
Ukoliko parangal zapne o kamenito morsko dno, često ga se može spasiti korištenjem željeznog prstena, odnosno koluta. Kolut se po osnovnoj uzici parangala spusti na dno do zakvačene udice i snažnim se povlačenjem koluta, odnosno konopca kojim je povezan, pokuša otkačiti udicu.

PARANGAL NA JEDRO

Parangalom je moguće loviti i s obale, iako je to, bez sumnje, način ribolova za koji je inače nužno potreban čamac. Da bi se parangal prenio od obale na pučinu mora, kad ga se ne spušta iz čamca, potrebno je osigurati tri uvjeta. U prvom redu treba napraviti mali plovni objekt s odgovarajućim jedrom koji će parangal odvući od obale. Da bi to bilo moguće, potrebno je mirno more, bez jakih valova i strujanja te povoljan vjetar. Vjetar treba puhati od obale prema pučini jer će se jedino tako parangal moći razvući. Takvi meteorološki uvjeti su češći noću nego danju, pa parangal na jedro može biti zanimljiva dopuna noćnom ribolovu štapom ili tunjom s obale. Konstrukcijski se taj parangal bitno ne razlikuje od klasičnog putujućeg parangala, osim što su udice vezane za duže predveze, zavisno od vrste ribe koja se lovi i dubine priobalnog mora.

O autoru admin

Objave napisao admin

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *