- Babuška

Općenito o babuški

Babuška je sve češća na našim ribolovnim vodama. Prvi put se u nas pojavila početkom osamdesetih i njena populacija raste, obično na štetu karasa sa kojim se može mješati. Prosječna lovna težina babuške kreće se oko 500 grama, ali je moguće naići i na babušku tešku preko 2 kilograma. Ovo je riba dna, sa koga jede dijelove biljaka i životinjice. Ljeti, kada je vrijeme toplije i metabolizam brži, hrani se intenzivnije, a zimi pada u skoro potpuno latentno stanje. U stanju je da preživi u u vodama koje se potpuno lede zahvaljujući kožnoj izlučevini koja se ne mrzne. Također, kao i karas, u toku sušnih mjeseci, u stanju je ukopati se u zemlju i tako ukopana preživi potpuno isušivanje bare ili jezera.

Babuške se hrane na dnu pa se tu i love. Prvo treba lokalizirati mjesto gdje se nalazi jato babuški po mehurićima koji se pojavljuju na površini vode. Naravno, svako pravilo ima izuzetaka, pa treba imati u vidu, da u toku dana, posebno rano ujutro i predveče babuške prilaze bliže obali i hrane se među priobalnim biljem. Tada se podižu i na 70-80 cm od dna. U zavisnosti od količine vegetacije u vodi babuška se lovi na sljedeće načine:

• Na vodama u kojima ima dosta vodene vegetacije, babuške se kreću i prebivaju u neposrednoj blizini rastinja. To čine iz dva razloga: vodeno rastinje predstavlja prirodni zaklon od raznih neprijatelja, a također isti ambijent je bogat prirodnom hranom. Na ovakvom terenu najbolji rezultati se postižu pecanjem neposredno uz rastinje ili u rupama – čistim dijelovima vodene površine okružene njime.

• Na vodama gdje nema u izobilju vodene vegetacije, babušku treba tražiti što dalje od obale, što je najčešće slučaj na većim jezerima.

lov babuške

Za lov babuške treba koristiti fin i lak pribor. Babuška je oprezna riba i često će vas iznenaditi krupan primjerak koji je došao na samo jednog mesnog crvića ili zrno žita. Najčešća metoda pecanja je plovkom. Štap treba biti što duži (6 – 8m), kako bi bez problema spustili plovak iza trske i imali dovoljnu dužinu najlona da mamac stigne do dna. Nije loša ideja ni postavljanje male mašinice na teleskopski štap nešto manje dužine, kojim onda možemo lagano voditi ribu do obale. Štap treba da bude što laganiji (karbon), jer ga, kada jato naiđe, stalno držimo u ruci. Kao osnovni najlon kod pecanja plovkom koristi se 0,15 ili 0,16 mm, dok se za predvez uzima najlon 0,12 do 0,14 mm. Pri korištenju mašinice za pecanje idealan je najlon od 0,18 mm, jer omogućava i daleka zabacivanja i dovoljnu jačinu da se izbori sa najvećim babuškama. Pri izboru udice uvijek imajte na umu već rečeno, velika babuška će doći na zrno pšenice ili jednog mesnog crvića. Dakle veličinu udice treba prilagoditi mamcu: raspon od 16-12 se pokazao najidealnijim. Plovak ne utiče mnogo, ali nam ipak treba lak plovak, jer je ugriz ove ribe u prvoj fazi vrlo slab – sličan pipkanju. Ako se lovi na većoj dubini plovak treba da ima nosivost oko 2 g, a ako je voda plitka i 0,5 grama je dovoljno.

Ukoliko babušku pecate na većim daljinama možete se odlučiti za jedan od dva osnovna načina: dubinski način i način sa klizečim vagler plovkom. Kod oba načina preciznost zabačaja je od velike važnosti. Uvijek bacajte na isto mjesto u sred trokuta na čije rubove ste bacili po kuglu primame. Kod oba načina, dobra je ideja koristiti i hranilicu i to što bliže udici. Jedan od najboljih mamaca za ovaj način pecanja je glista đubretarka, zakačena tako da joj krajevi slobodno lelujaju u vodi. Ovu glistu babuška neće moći skinuti pri prvom pipanju, kao kruh recimo, pa ćete lakše kontrirati.

Od primame i točnog zabačaja ovisi cijeli lov. Ako je voda topla i stajaća treba koristiti brašnaste hrane i žitarice u odnosu 2:1. Kod čistog dna primama treba biti tvrđa, a kod dna obraslog travom što rastresitija, kako bi se raspala još dok pada i posula što veće područje. Kupovne provjerene primame je: “Sensas Karp” i mješaja se sa prezlom u odnosu 1:2 u korist prezle. Ova količina primame dovoljna je za bar dva pecanja. Koristite tehniku masovnog primamljivanja. Dohranjujte samo ukoliko babuške prestanu raditi. Nakon ribolova, bacite par šaka kuhanog žita, ukoliko planirate i sutra doći na isto mjesto. Kad je voda hladnija primamljivanje se obavlja samo brašnastom hranom. Ukoliko u vodi gdje se peca nema cvergla i sunčarke u hranu treba dodati malo isjeckanih glista i krvi. Tada se znaju prevariti i starije babuške, a mamac je naravno glista ili komadić gliste.

Kao mamac koristi se: kuhana pšenica, mladi i kuhani kukuruz, krušna ruža, gliste i mesni crvići. Sa proljeća i jeseni, kad je voda hladnija, bolje rezultate daju gliste i crvići, dok su u ljetnjem periodu uspješniji kruh i kuhana pšenica. Ukoliko se mjesto hrani kukuruzom, babušku treba čekati na udicu namamčenu jednim zrnom kukuruza. Ipak, kuhana pšenica je na svim vodama najsigurniji mamac. Prilikom pripreme mamca treba dodati aromu/ulje anisa, bijelog luka i kako bi se aromatizirala prihrana. Ukoliko se peca na pšenicu na udicu se stavlja od jednog do tri zrna, zavisno od toga kolika je prosječna veličina babuški. Pri mamćenju vrh udice mora uvijek biti potpuno slobodan. Zrno se obično probada bočno, kroz dvije opne, kako se u vodi ne bi raspadalo. Udica broj 16 savršeno odgovara za jedno zrno pšenice, 14-tica i 12-tica se uspješno pokrivaju sa dva zrna, dok za tri zrna pšenice treba uzeti udicu broj 10. Kada idete na babušku, obavezno ponesite više raznovrsnih mamaca. Česta je pojava da babuška u jednom trenutku prestane sa uzimanjem jedne vrste hrane. Istog trenutka promjenite mamac. Tražite onaj koji im najviše odgovara.

Babuška je dobar borac i treba je polako privlačiti obali, pazeći da ne uđe u travu. Ukoliko se to ipak dogodi, opustite najlon i ona će sama izaći iz bilja. Budite maksimalno pažljivi, jedna otkačena babuška, često će rasterati cijelo jato.

O autoru admin

Objave napisao admin

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *