- Mamci

MAMCI ZA RIBOLOV

U ribolovu na moru se uglavnom koriste prirodni mamci odnosno mamci životinjskog porijekla. Također se upotrebljavaju, iako rjeđe, i mamci biljnog porijekla kao i posebno pripremljena tijesta, tzv. pastele. Pored ovih jestivih mamaca koji se na Jadranu zajednički nazivaju ješka ili eška, primjenjuju se i umjetni mamci, ali uglavnom samo za ribolov panulom.

CRVI

Zbog toga što je među njima tzv. veliki morski crv Eunice aphroditois, kralj mamaca za ribolov na moru i neodoljivi mamac za sve vrste riba koje se hrane životinjskom hranom, crvi predvode grupu mamaca životinjskog porijekla. Veliki morski crv živi u rupama u pjeskovitom ili s kamenjem pomiješanome morskom dnu. Ribolovci ga love (neki i zbog prodaje po visokoj cijeni) na taj način da na mjestu gdje očekuju njegovo prisustvo, postavljaju specijalne zamke tzv. trapule. Nakon što se crv uhvati u zamku, postupno ga treba izvući na površinu mora, bez upotrebe sile, koristeći neki plutajući predmet koji se veže kraćom uzicom za zamku s ulovljenim crvom. Plutajući predmet će težiti da izbije na površinu mora i tako će prisiliti crva da postepeno izađe cijelom svojom dužinom iz rupe u kojoj se skriva. Ukoliko bi se za njegovo izvlačenje upotrijebila sila, krhko tijelo crva bi puklo. Inače, veliki morski crv može doseći duljinu od 7 m. Prosječni primjerci su dugački 1 – 2 m.
U porodici Eunice, zapravo postoji više vrsta, među kojima se najviše cijeni crv “od kamena”. Veliki morski crv nije otrovan, ali su mu čeljusti prilično snažne i ugriz bolan.
Ostale vrste crva i crvića, koji se uspješno mogu upotrijebiti kao mamci na udicama tunje ili drugih udičarskih ribolovnih alata, može se naći u zemlji, te u obalnom kamenjaru, pijesku ili mulju.

MEKUŠCI

Među puževima, koji se kao i priljepci i ugrci rijetko i sa slabim uspjehom koriste kao mamac u ribolovu na moru, izdvaja se donekle volak. Njegovo meso rado jede orada.
Za razliku od puževa, školjkaši su mahom svi odlični mamci. Neke je teško i pronaći jer žive u dubljem moru ili su vrlo rijetki u našem moru. No, većina školjkaša je prilično dostupna.
Dagnja je najvažniji mamac među školjkama. Može se loviti tokom cijele godine, ali je ljeti najpunija pa se više koristi i za jelo i kao mamac. Dagnje se mogu skinuti mnogim ribama, a posebno oradama, šarazima i drugim ribama koje imaju jako zubalo. Takvim ribama školjke su omiljena hrana.
Prstaci su vrlo dobar mamac, ali ih se rijetko koristi u tu svrhu jer su velika kulinarska poslastica. Pored toga, na velikom dijelu Jadrana njihov je lov zabranjen. Od ostalih školjaka treba istaći kapicu srčanku koja je odličan mamac za ovčice, orade i grbove.
Sve vrste glavonožaca također se koriste kao mamac za ribolov na moru. Apsolutno je najbolja lignja, a njoj uz bok se svrstava sipa. Komadići lignje ili sipe najbolje se mogu upotrijebiti kao mamac na parangalu. Na udicama tunje ili štapa također su primjenljivi, ali prednost ipak imaju ranije spomenuti mamci.
Lignje i lignjuni su odlični mamci za ugore, a manje sipice, ostavljene cijele na udicu, mogu biti uspješan mamac za veće orade.

Hobotnice i muzgavci po svojoj kvaliteti kao mamci zaostaju za lignjama i sipama. Mogu poslužiti, ali samo za primamljivanje manjeg broja vrsta riba. Tako su, na primjer, muzgavci dobar mamac za noćni lov šaraga, a hobotnica za lov na murine i ugore.

RAKOVI

Među rakovima ima raznovrsnih mamaca kojima mnoge ribe ne mogu odoljeti. Najširu primjenu ima rak samac (kućar) koji se nastanjuje u kućicama puževa. Ovaj rak je neodoljiv mamac za arbuna. Jednako uspješan mamac su kozice, mali račići koji se mogu loviti u plićinama priobalnog mora.

RIBE

Od mamaca životinjskog porijekla preostaju još ribe. Srdela je među njima najbolji mamac. Privlačna je gotovo za svaku ribu koju love sportski ribolovci. Cijele srdele ili komadi kao mamac se posebno uspješno mogu koristiti u lovu na palamide, skuše, paukove, osliće, lubine, škrpine, ugore, murine, raže, pse i ugotice. Za lov cipla i ušate upotrebljavaju se crijeva srdele.
Gavuni se također često upotrebljavaju kao mamac na udicama tunje ili parangala. Rado ih jedu skuše, iglice, šarazi, picevi, ušate, arbuni, kantari, orade, lubini i glavoči.
Gira je izvrstan mamac za kovača, ugora, murinu, ražu, arbuna, pica i drugu ribu koja se lovi parangalom. Iglica je prvorazredan mamac za udice na panuli kojom se lovi zubaca, gofa i licu. Bukve su, također, dobar mamac i to za ugore, murine, raže, zubace krunaše i drugu ribu koja se lovi parangalom. Za lov iglica vrlo su dobre olige ili gavuni. Crneji i druga sitnija riba pokazali su se kao uspješan mamac za jastoge. Jeguljice služe kao mamac u lovu na lubine.
Osim riba, kao mamac se na udicama mogu upotrebljavati i morski krastavci (trpovi). Koristi se bijeli unutarnji dio njihova mesa. Posebno su morski krastavci prikladni kao mamac za udice na parangalima.

BILJNI MAMCI

Pored prirodnih mamaca životinjskog porijekla, koji su temeljni za ribolov na moru, za lov manjeg broja ribljih vrsta koriste se i biljni mamci. Na biljne mamce se pretežno love salpe. Upotrebljavaju se alge. Na isti mamac mogu se uloviti i pic ili bukva. Ribolov udicama na kojima su kao mamac stavljene alge obavlja se iznad dna. U suprotnom slučaju, ako bi udice s algama pale na dno, među mnoštvom drugih algi ne bi imale šansu da ih riba primjeti.

PASTELE

Pastele su specijalna tijesta, zapravo smjese brašna ili mekog dijela kruha, vode i mirišljivih sastojaka. S obzirom da se pastele lako izraduju, ovi su mamci vrlo popularni. Kao dodatak brašnu i vodi, prilikom izrade pastela najviše se upotrebljavaju sirevi. Osim pastela, za ribolov se često koristi sam kruh, odnosno kuglice od navlaženog kruha. Na ovaj se način, na primjer, love cipli i špari.

UMJETNI MAMCI

Mogućnosti upotrebe umjetnih mamaca u ribolovu na moru uglavnom su ograničene na panulu i na lov glavonožaca (posebno lignje). Inozemni proizvodači ribolovnog pribora nude vrlo širok asortiman umjetnih mamaca za ribolov na moru. Na tržištu se mogu nabaviti i modeli domaćih proizvodača.

PRIMAMLJIVANJE RIBE

Osim mamcem na udici, ribu je moguće primamiti, odnosno dovesti na mjesto ribolova, na razne načine. Uobičajeno je primamljivanje ribe tzv. postupkom “brumavanja” odnosno “torenja”. U stvari, radi se o primamljivanju ribe tako da se na mjesto ribolova baca hrana (npr. smrvljena svježa ili slana srdela, pomiješana s pijeskom ili zemljom). Osnovno je načelo, iako ne i pravilo, da se u primamljivanju ribe koristi isti mamac koji će se poslije stavljati na udice.
Primamljivanje ribe se može čak obavljati nekoliko dana za redom, radi privikavanja ribe na određeno mjesto i mamac, a može se koristiti samo neposredno prije i u toku ribolova, radi privlačenja ribe koja se slučajno našla u blizini mjesta ribolova.

O autoru admin

Objave napisao admin

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *